Trešnje, jagode, lubenice… Poljoprivrednici očajni, poplave i tuča im uništili trud: “Nema smisla više”

Tuča veličine lješnjaka pogodila je šire područje doline Neretve. “Četrdeset minuta je to trajalo, to je sve stuklo šta je bilo. Imamo tri četiri hektara površine, sve nam je to otišlo”, rekao je Ivana Šiljega.

Nevrijeme je neke uhvatilo tijekom vađenja krumpira. Šteta je stopostotna.

“Sve, nema ništa. Sve šta san ima. Jagoda, pipun, lubenica. To nema smisla više ni radit. Mislin, radit oću, a oći li bit šta ko zna. Ovo sve triba okidat, obrat, sabrat, bacit”, rekao je. je Željko Taslak.

“Uložili smo oko 25, 30 tisuća eura cirka. Sad koliko ćemo, što smo pokrili pokrili, financirali smo se svojim izvorima, a sad smo ostali na ničemu”, dodaje Šiljeg.

Dubrovačko-neretvanska županija proglasila je prirodna katastrofa i za šire područje Ploča, gdje su sredinom svibnja poplave napravile veliku štetu.

Šteta je bila iu Slavoniji. OPG-u je uništen kompletan urod prvih trešanja.

“Ove druge sorte ćemo, ja se nadam, uspjeti. Mislim da je kiša napravila, ne samo trešnjama, nego svemu. Kasnit će dosta i drugo voće. A hoće pokupiti, ja se nadam da neće”, kaže prodavačica Milica.

Iako, trešnje su na osječkoj tržnici već sad četiri eura.

“Ne pitajte, jako skupo. Imala sam prije dvije godine svoje, po deset kuna smo ih prodavali. A sad, 30, 35”, govori Mara.

Djelomično rješenje za poljoprivrednike, osiguranje je sada, jer država nudi subvencije.

“Za jagodu ne znam uopće ima li, nisan se raspitivo. Iša sam u jedno osiguranje gdje mi osiguravaju auto, a oni uopće jagodu ne žele osigurati”, rekao je Srećko Čelić.

Resorni ministar uvjerava da su poljoprivrednici zadovoljni mjerama.

“Drugo je ovaj naš program potpore koji smo uveli prije dvije godine u Vladi kao dodatni mehanizam pored onih redovitih odšteta koji se dobivaju iz tekuće pričuve. Treće, što imamo kad govorimo o štetama na trajnim nasadima, te voćke u velikom broju više nikada ne mogu rađat plodovima, stoga je tu posebna mjera”, rekla je Marija Vučkovićministarstvo poljoprivrede.

A očito će ih trebati biti i više. Jer kako klima postaje sve ekstremnija, podjednako ekstremno postaje i baviti se poljoprivredom, izvijestio je reporter Dnevnika Nove TV Ivan Kaštelan.