EK očekuje viši rast hrvatskog BDP-a, ali manje nego Vlada

Europska komisija u proljetnoj je reviziji ekonomskih prognoza podigla očekivanja rasta i za EU u cjelini i za Hrvatsku, ali u slučaju našeg gospodarstva prognoze je više korigirala manje nego nedavno Vlada.

U Komisiji sad očekuju da će ove godine hrvatski BDP porasti za 1,6 posto, što je 0,4 postotna boda više nego prema zimskim prognozama, dok Vlada RH sada realni rast u 2023. vidi na 2,2 posto.

Djelomična neutralizacija
Analitičari EK u vezi sa svojim prognozama za Hrvatsku procjenjuju da će ukupna inflacija (mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, HICP) usporiti na 6,9 posto, ali ističu i da će cijene usluga zadržati temeljnu inflaciju iznad nominalne.

Naime, računa se da će padajuće cijene energije djelomično neutralizirati stalni rast cijena usluga i neenergetskih industrijskih dobara, au konačnici se očekuje da će temeljna inflacija ove godine biti oko 8 posto (uz usporavanje na 3% iduće godine). Ta prognoza uključuje učinak energetskih mjera koje bi se, prema aktualnim planovima, trebale postupno ukidati od rujna.

Očekivano usporavanje inflacije i nastavak realnog rasta plaća (uz blagi porast zaposlenosti) podržat će, kažu, privatnu potrošnju, a poticajno će na stopu rasta djelovati i ulaganja iz europskih fondova.

Usto, i državna potrošnja nastavit će pozitivno pridonositi rastu. Sve u svemu, ovogodišnji rast u prvom redu bit će zasnovan na komponentama domaće potražnje, dok bi doprinos neto izvozu trebao biti blago negativan, smatraju u Komisiji.

Ipak, u Komisiji dodaju kako bi se vanjsko saldo moglo pokazati pozitivnijim od očekivanog – prije svega uslijed bolje turističke sezone te je snažniji porast udjela na izvoznom tržištu, na što bi blagotvorno moglo djelovati pristupanje eurozoni i schengenskom prostoru.

Među pozitivnim rizicima u odnosu na navedena očekivanja rasta navode snažniji rast investicija zbog ubrzanja napora obnove i poboljšanja sentimenta ulagača.

Nasuprot tome, za ostvarenje prognoziranog rasta negativno bi mogla utjecati viša inflacija odnosno materijalizacija s njom povezanih rizika. Među ostalim, u Komisiji podsjećaju na rastuće cijene stambenih nekretnina (godišnja stopa rasta od 17,3% u zadnjem tromjesečju prošle godine) i njihovo povećanje na najamnine.

Istodobno, indeksacija plaća u javnom sektoru i mirovina potiče javnu potrošnju odnosno izdatke, što će pridonijeti pogoršanju salda opće države u odnosu na lani ostvareni suficit od 0,4 posto BDP-(oko dvije milijarde kuna). Lanjski višak ove će se godine, prema EK, pretvoriti u manji od oko 0,5 posto BDP-a.

Rast dolaska
Unatoč privremenim rezovima u sferi indirektnih poreza (u prvom redu PDV-a, trošarina) i ove godine očekuje se rast prihoda od neizravnih poreza, dok je kod izravnih poreza i doprinosa izgleda da će i pogodovati kretanje zaposlenosti i plaćanja.

Vezano uz razumnu stranu, u Komisiji ističu kako bi troškovi servisiranja duga trebali ostati ograničeni budući da su kamatne stope, unatoč trendu rasta, i dalje ispod onih koje nose dobar dio dospijevajućeg duga.

Proračunski trošak mjera energetske potpore za 2023. u proljetnoj prognozi Komisije projiciran je na 1,5 posto BDP-a, odnosno tek malo manje od prošle godine kada je iznosio 1,6 posto. Iduće godine se, pak, računa na nešto veći d