Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u svom komentaru najnovijeg podatka o inflaciji u Hrvatskoj ističu da su inflatorni pritisci u srpnju razmjerno povišeni, ne isključuju da bi kolovoz mogao donijeti i nešto višu stopu godišnje stope indeksa potrošačkih cijena, a upozoravaju i na rizik od spirale rasta cijena uslijed rasta plaća.
Državni zavod za statistiku u ponedjeljak je objavio da su cijene dobara i usluga mjerene indeksom potrošačkih cijena u srpnju bile za 7,4 posto više u odnosu na srpanj 2022., dok su u odnosu na prethodni mjesec bile u prosjeku više za 0,3 posto.
Ukoliko konačna objava 17. kolovoza potvrdi navedene promjene indeksa potrošačkih cijena, nastavilo bi se usporavanje rasta potrošačkih cijena započeto krajem prošle godine – ističu iz RBA.
Kako navode, u skladu s očekivanjima, snažan doprinos rastu cijena i dalje dolazi od rasta cijena u kategoriji hrane. Procijenjena godišnja stopa cijena u kategoriji Hrana, piće i duhan iznosila je razmjerno visokih 11,5 posto. Na mjesečnoj razini u toj kategoriji cijene su prema prvoj procjeni porasle 0,3 posto.
– Predmnijevamo da su samo cijene hrane, unatoč blagom usporavanju, i tijekom srpnja zabilježile dvoznamenkastu stopu rasta te da su ujedno zbog visokog udjela u košarici imale najveći doprinos inflatornim kretanjima u promatranom mjesecu – kažu u RBA.
S druge strane, i treći mjesec za redom cijene energije su zabilježile pad prosječnih cijena. Tako su unatoč mjesečnom rastu od 1,7 posto u odnosno, u odnosu na srpanj 2022. bile niže 1,7 posto.
Harmonizirani indeks ukazuje na rast potrošačkih cijena od 8,1 posto
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HICP) u srpnju je na godišnjoj razini zabilježio rast 8,1 posto, što je 0,2 postotna boda niže nego u lipnju.
– Očekivano, veći rast HIPC od indeksa potrošačkih cijena uvelike je posljedica činjenice da harmonizirani indeks potrošačkih cijena uvažava i potrošnju stranih gostiju. Stoga je udio ugostiteljskih usluga, a osobito usluga smještaja veći kod HICP u usporedbi s indeksom potrošačkih cijena – tumače u RBA.
Rast cijena u europodručju u srpnju je usporio na 5,3 posto, s lipanjskih 5,5 posto. Višu godišnju stopu inflacije od Hrvatske, među državama europodručja zabilježila je jedino Slovačka od 10,2 posto, pokazuju podaci Eurostata.
– Inflatorni pritisci ostaju razmjerno povišeni. Prema kratkoročnim očekivanjima ne isključujemo da bi kolovoz mogao donijeti nešto višu stopu godišnje stope indeksa potrošačkih cijena. Nastavak usporavanja izgledan je u rujnu te u posljednjem tromjesečju prvenstveno zbog učinka baznog razdoblja i pada cijena energije – procjenjuju u RBA.
Upozoravaju međutim da snažan nominalni rast plaća, koji već premašuje stopu inflacije, uz solidnu turističku sezonu pojačava potražnju i podržava daljnje jačanje, osobito cijena usluga, otvarajući rizike spirale rasta cijena uslijed rasta plaća.
– On je do sada bio razmjerno nizak, ali ostaje činjenica da bi u uvjetima snažnog tržišta rada, očekivani rast realnih plaća mogao podržavati ili podizati potražnju te time poticati daljnji rast cijena određenih proizvoda, a osobito usluga pa bi se inflacija u takvom makroekonomskom okruženju mogla pokazati tvrdokornijom i ustrajnijom – napominju iz RBA u svom komentaru.
Procjenjuju da bi rast cijena hrane prema kraju godine trebao također usporavati, ali na razini cijele godine pod utjecajem izrazito povišenih stopa u razdoblju od siječnja do lipnja (potencijalno i do rujna) one će i drugu godinu zaredom imati dvoznamenkasti rast te tako ponovno imati najveći doprinos ukupnom indeksu potrošačkih cijena.
Izvor:Lidermedia.hr
