Kraći radni tjedan

Zbog napretka tehnologije, a u posljednje vrijeme posljedica pandemije i rada od kuće te odustajanja milenijalaca i generacije Z od prekovremenih radnih sati, ideja o daljnjem skraćenju radnoga tjedna počinje dobivati na zamahu.

Često se zaboravlja da je Henry Ford prvi još 1926. skratio radni tjedan u svojim tvornicama sa šest na pet dana. Naime, shvatio je da ako radnici na raspolaganju imaju dva slobodna dana, imaju i više vremena da stignu potrošiti zarađeni novac, između ostalog i na automobile iz njegovih tvornica.

Mnogi su mislili da će takav potez smanjiti produktivnost, no radnici su pokazali veću produktivnost i lojalnost nego prije. 

Dosadašnja primjena četverodnevnog radnog tjedna pokazala je dobre rezultate, objavljena su i brojna istraživanja, no kraći radni tjedan ipak ovisi i o vrsti sektora, kao i o tome odgovaraju li četiri radna dana i broj sati poslodavcu i radniku.

Većina radnika u SAD-u, čak 87 posto, zainteresirana je za četverodnevni radni tjedan, a 82 posto vjeruje da bi ta ideja mogla uspješno zaživjeti, pokazuju podaci ankete koju je objavio Morning Consult, a provedena je u svibnju na uzorku od 1047 ljudi.

No podrška skraćenom radnom tjednu slabi ako se ukine rad na daljinu. Naime, 75 posto radnika kaže da bi bili zainteresirani za kraći tjedan ako je rad na daljinu dopušten “cijelo ili gotovo cijelo vrijeme”, ali samo 51 posto radnika podržava kraći tjedan ako nije povezan “ni s kakvim radom na daljinu”.

Valja napomenuti da je u istraživanju Morning Consult četverodnevni radni tjedan definiran kao rad četiri dana u tjednu po 10 i više sati dnevno, što znači da je zapravo riječ o reorganizaciji radnog vremena, a ne o kraćem radnom tjednu.

No jedan slobodan dan iako se prethodna četiri radi više psihički kod nekih znači puno. Vidljive su i generacijske razlike, 93 posto milenijalaca i 88 posto generacije X najviše su zainteresirani za kraći radni tjedan, a to se može objasniti time što se trenutačno nalaze na točki u svojoj karijeri kada imaju bolje vještine upravljanja vremenom, kao i osobne obveze kojima bi se radije posvetili petog radnog dana, piše CNBC.

Posebno izvješće Morning Consulta o stanju radnika otkriva da otprilike četiri od pet milenijalaca kaže da su uvijek, često ili ponekad preumorni nakon posla da bi uživali u svom privatnom životu.

Generacija Z, za koju se često smatra da želi promijeniti norme na radnom mjestu, manje je zainteresirana za korist – riječ je o 83 posto, a to se pak objašnjava time da mladi stručnjaci mogu osjećati pritisak da se dokažu na radnom mjestu ili se mogu bojati da će zaostati u obavljanju iste količine posla u kraćem vremenu.

Najmanji interes za kraći radni tjedan pokazali su baby boomeri – njih 72 posto zainteresirano je za kraći tjedan.

Istovremeno, prema podacima MC-a iz istraživanja provedenog početkom godine, više od polovice radnika i dalje želi raditi na daljinu u nekom obliku, bilo da se radi o punom radnom vremenu ili u hibridnom aranžmanu.

Radnici kažu da najviše koristi vide kad je riječ o vremenu koje uštede jer ne putuju na posao, ravnoteži između poslovnog i privatnog života te izbjegavanju nelagode pri radu u uredu.