Kolika je vjerojatnost da Hrvatsku u ponedjeljak pogodi superćelijska oluja? Evo što kaže stručnjak

Autor: Zlatko Govedić
Subota, 26. kolovoza 2023. u 22:52

Trenutni toplinski val koji pogađa Hrvatsku trebao bi potrajati do nedjelje popodne, prema riječima profesora Branka Grisogona s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, izviještava N1.

Ovo, kako je dodao, vjerojatno je kraj takvog vremena, a završetak godine bit će za 1,5°C topliji od prosjeka posljednjih 30 godina.

“U posljednjih stotinu godina ušli smo u novu geološku epohu, antropocen, bilo da to prihvatimo ili ne. Čovjek ima tako značajan utjecaj na klimu da standardna ljeta više nisu uobičajena, a svi godišnji doba su promijenjena. Utjecaj čovjeka na ovo ima vjerojatnost od 99%. Ono što smo poznavali kao ljeta iz djetinjstva postupno nestaje, a toplina se sve više akumulira u klimatskom sustavu”, objasnio je profesor Grisogono.

Stiže nevrijeme na užarenu hrvatsku zemlju, Crometeo upozorava: ‘Ako možete, razmišljajte što možete zaštiti’

Toplinska energija, kako je dodatno pojasnio, usko je povezana s potencijalnom energijom. Ta energija se kasnije pretvara u kinetičku energiju koja rezultira snažnim vjetrovima i olujama, budući da priroda teži svojoj ravnoteži, koju još uvijek ne može pronaći.

Nove superćelijske oluje, slične onima u srpnju, ne bi se trebale pojaviti, rekao je profesor. Vjerojatnost za to je manja od 1%.

“Slijedi zahlađenje, brze promjene temperature i obilne padaline. Osobno sam iskusio šest superćelijskih oluja, uglavnom u Sjedinjenim Američkim Državama. To je poseban fenomen koji često rezultira velikim štetama”, otkrio je Grisogono i dodao:

Zašto kažemo superćelija, a ne superstanica? Postoji zanimljivo jezično tumačenje

“Postoje stručnjaci koji su kompetentniji, njih je manje od 2-3 posto i njihova uloga je značajna jer mogu poboljšati modele. Za ostale, laike, dovoljno je da prate podatke i neka ne ometaju napore za prilagodbu klimatskim promjenama i istraživanju, kako bismo se mogli bolje pripremiti za izazove koji dolaze”.

Unatoč tome, pojedinci imaju ulogu u ograničavanju utjecaja – “kroz svoju potrošnju energije, odnos prema otpadu, način putovanja, osvjetljavanje površina jer to dodatno povećava toplinu”, pojasnio je profesor s PMF-a.