Zbog ukrajinskog žita vrijedi seljačka buna na istoku Europe

Izvoz žitarica vitalan je za ukrajinsko gospodarstvo u svjetlu razaranja izazvanih ruskom agresijom, ali sve više zadaje glavobolje poljoprivrednicima u susjednim zemljama. Prema Financial Timesu, beščarski uvoz ukrajinskog žita u Europsku uniju doveo je do poremećaja na tržištu u zemljama srednje i istočne Europe i rezultirao valom pritužbe poljoprivrednika upućenih Bruxellesu.

Neprodane zalihe

Nakon što je Rusija prije godinu dana napala Ukrajinu, EU je suspendirao carine i kvote na uvoz ukrajinskog žita. Osim toga, dio pošiljki koje se nisu mogle otpremiti iz crnomorskih luka zbog ruske pomorske blokade preusmjeren je na cestovnu i željezničku mrežu Poljske i Rumunjske. Međutim, jeftina ukrajinska žitarica izazvala je poremećaj na tržištu.

“Poljoprivrednici u Rumunjskoj najviše su izloženi negativnom utjecaju tranzita žitarica iz Ukrajine”, rekao je Alexandru Baciu, poljoprivrednik koji uzgaja žitarice na 2300 hektara u jugoistočnoj Rumunjskoj. “Ukrajinci imaju zalihe žitarica od prošlogodišnje žetve. Imamo još tri mjeseca do ovogodišnje berbe, a još uvijek nismo uspjeli prodati svu prošlogodišnju berbe zbog problema s tranzitom“, objašnjava Baciu.

Na prošlom sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu Europska je komisija predložila da poljoprivrednici koji utječu na ovaj problem dobiju ukupno 56,3 milijuna eura pomoći za smanjenje rezultata “prekomjerne ponude” ukrajinskog žita. Rumunjskoj je namijenjen najmanji iznos, 10 milijuna eura, dok bi poljski poljoprivrednici trebali dobiti 29,5 milijuna eura, a bugarski 16,7 milijuna. O prijedlogu raspodjele naknada danas će glasati ministarstva poljoprivredne članice EU-a. Krajem siječnja iz te tri države te još Češke, Mađarske i Slovačke upućeno je zajedničko pismo u Bruxelles kojim se tražio “hitni odgovor” zbog “značajnog porasta” količine ukrajinskih žitarica na lokalnim tržištima.

Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis čak je optužio EU za ignoriranje “goleme žrtve” kojom je podnijela svoju zemlju u omogućavanju izvoza ukrajinskog žita na svjetsko tržište. Iohannis je zatražio da se alokacija Rumunjskoj poveća za još 10 milijuna eura.

Alexande Baciu smatra kako je novac od europske kompenzacije sitniš u odnosu na problem s kojim se suočavaju tamošnji poljoprivrednici. Udruge poljoprivrednika čak su najavile prosvjede na nacionalnoj razini u svibnju kako bi izrazili nezadovoljstvo iznosom dodijeljenog Rumunjskoj.

Nesvjesni ozbiljnosti

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel tijekom posjeta Bukureštu u ponedjeljak je odao priznanje Rumunjskoj zbog njezine uloge u uspostavi alternativnih izvoznih prava za ukrajinske žitarice, dodavši da je to donijelo ključne prihode ratom od susjedne države. Michel je kazao kako je svjestan da se to odrazilo na rumunjske poljoprivrednike te kako bi se iznos kompenzacije mogao povećati. Više novca traži i poljski premijer Mateusz Morawiecki.

U Poljskoj je ukrajinsko žito destabiliziralo tamošnje tržište, a najveće su posljedice osjetile regije uz ukrajinsku granicu.

“Ni poljska vlada ni Europska komisija nisu svjesne ozbiljnosti situacije”, kaže Michał Kołodziejczak, poljoprivrednik i čelnik udruge Agrounia. “Dok su lanjske cijene žita bile oko 1500 zlota za tonu (320 eura), sadašnje cijene su dobre ispod 1000 zlota, a dosežu i 750 zlota (160 eura)”, kaže Kołodziejczak. Prema njegovom mišljenju, Varšava je trebala dozvoliti samo tranzit ukrajinskog žita preko Poljske za treću državu. Ne, u praksi je većina žita ostala u Poljskoj.

Guverner regije Lublin Lech Sprawka rekao je prošlog tjedna da je samo ove godine u Poljskoj ušlo 800.000 tona ukrajinskog žita. Međutim, samo 4000 tona otpremljeno je u državu izvan EU-a, uključujući Afričku