'SVAKI VEĆI TROŠAK JE PROBLEM'! Stručnjak otkrio koliko četveročlanoj obitelji treba novca za normalan život: 'Bit će još gore'

Autor: Ivana Jurišić Petak, 03. ožujka 2023. u 11:00

Građane je prije nekoliko dana iznenadila vijest o novim pokupljenjima. Strane tvrtke koje drže svoje proizvode u hrvatskim trgovačkim lancima odlučile su smanjiti cijene za oko 10 posto. Poskupljuju dječju hranu, higijenske potrebštine, neki prehrambeni proizvodi. Uglavnom košarica koja je u zadnjih 18 mjeseci već dobro cijenom otišla gora, sada će biti još skuplja.

Pitanje je kako će utjecati na standardne prosječne hrvatske obitelji koje prema podacima Eurostata na hranu i bezalkoholna pića potroši 19,5 posto nakon svojih primanja, a na kuću/stan i režije oko 16,2 posto.

Cijene su posljednjih 18 mjeseci ubrzano rasle. Rasle su i plaće, ali ne toliko koliko inflacija, pa se naše plaće realno manje nego što su bile u ožujku 2020. Na papiru imamo više, barem kad je riječ o statističkim podacima, ali količinski možemo kupiti puno manje.

Raslojavanje društva

Odgovor na pitanje koliko je prosječnoj obitelji potrebno za normalan život nije nimalo lako dati. ekonomist Petar Vušković objašnjava kako bi za normalan život prosječne četveročlane obitelji trebalo oko 2.600 eura mjesečno, odnosno oko 20 tisuća starih kuna.

“Ta svota bi nekakvoj prosječnoj četveročlanoj obitelji mogla priuštiti pristojan standard. Obitelj s tim primanjima može kupiti hranu, odjeću, obuću, platiti režije, školovati djecu. Iako visina plaće često nema veze sa standardom, pa treba vidjeti ima li ta obitelj svoju nekretninu, kredit, moraju li pomagati svojim roditeljima. Postoje ljudi koji i uz manja primanja žive bolje od nekih s većim primanjima”, pojašnjava Vušković.

Upozorava kako je u Hrvatskoj posljednjih godina prisutno raslojavanje društva:

“Sve se više dijelimo na koje imaju i koji nemaju, a onih koji nemaju iz dana u dan je sve veći broj. Biti će još gore s novim pokupljenjima. Očekuje se da će se tako meso i mliječni proizvodi pokupiti oko 15 posto što će biti veliki udarac za umirovljenike i one s niskim primanjima”, ističe Vušković i navodi kako i obitelj s dvije prosječne plaće ne živi lagodno.

“Takvoj obitelji svaki veći nenadani trošak predstavlja problem”, objašnjava.

Najsiromašniji za hranu troše i 40 posto dohotka

Dok u zapadnim zemljama viša inflacija znači manje odlazaka u restorane i na putovanja, u Hrvatskoj to znači manje kruha, mlijeka i mesa na stolu. Hrvati skoro 20 posto primaju troše na hranu, a kod onih s minimalnom pločom ta brojka raste i na 40 posto. S novim pokupljenjima, ta će brojka biti još viša. Uz rast transporta, obuće, odjeće građani će sebi moći priuštiti sebe još manje.

“Kad smo čuli za najnovija poskupljenja, otišli smo u malo veći šoping. Kupili smo deterdženta za pranje rublja, omekšivača, zubnih tjestenina, šampona, regeneratora. Nek’ se nađe”, rekla nam je Ana.

“Prije godinu dana naša četveročlana obitelj za hranu i higijenske potrebštine potrošila je oko 1700 starih kuna, sada je taj broj već na 300 eura (oko 2.250 kuna). Do sada smo mogli podnijeti ta poskupljenja, ali ako se nastavi, ne znam što ćemo napraviti”, kaže.