Prema popisu stanovništva iz 1991., Hrvatska je imala 4,7 milijuna stanovnika, a Lagos, glavni grad Nigerije i jedna od najvećih luka u Africi, otprilike sličan broj, popisano je 4,8 milijuna ljudi. Za usporedbu, danas u Hrvatskoj živi 3,8 milijuna stanovnika, a Lagos se odavno primakao broju od 20 milijuna.
Lagos ima stalni rast stanovništva od otprilike četiri posto. Svake godine u gradu ima četiri posto više ljudi nego godinu prije, što znači da se svakih 15 godina broj stanovnika udvostruči. Natalitet je visok, useljavanje iz ruralnih dijelova Nigerije i ostatka Afrike konstantno je, a gradska infrastruktura ne može pratiti toliki rast stanovništva. Udvostručenje broja stanovnika svake četiri godine ne bi moglo pratiti ni najbogatije zemlje svijeta, pa je jasno da je u Lagosu kao zapravo uobičajeno stanje. Ceste su projektirane za višestruko manji broj vozila i vječito su zatvorene, elektromreža preopterećena, gomilaju se hrpe smeća.
Victor Osimhen odrastao je u tom kaosu.
Osimhen je, doslovno, rođen na smetlištu, u kvartu izraslom iz sluma u kojem su ljudi prebirali kroz nepregledne planine glavnog gradskog odlagališta otpada. Osim što je jedan dio svog djetinjstva proveo tražeći iskoristive sirovine na smetlištu, a onda je drugi dio djetinjstva proveo u prometnim gužvama prodavajući vodu i novijim vozačima koji su zapeli u višesatnim gužvama. Zapravo, komunalni problemi koje Lagos ima su Osimhenu i njegovoj obitelji bili način preživljavanja. Njemu dvotračna avenija kojom svaki dan mora proći milijun ljudi nije bila katastrofa nego prilika da osigura svoju egzistenciju. On je odranog djetinjstva prihvatio kao nešto unutar čega se naprosto mora funkcionirati.
Osimhen je prihvatio neizvjesnost i kao nešto unutar čega se naprosto mora funkcionirati. On traži loptu u prostoru i uvjeren je da će biti i brži i jači od stopera
Jedan od načina za to je bio nogomet. Kao smetlište po kojem je ime dobio i kvart koji se razvio na njegovim rubovima, Olusosun je imao svoju strukturu. U centru je bio prašnjavi nogometni teren koji se službeno zvao Peric FC i na kojem je Osimhen počeo igrati nogomet.
“Olusosun nije mjesto koje vam nudi pregršt obećanja”, objasnio je. “Često mislim o tome odakle potječem i gdje želim ići. Još imam dug put pred sobom. Međutim, nikad nisam odustao, iako moj životni put nije bio lagan. Kada dođem kući, moram dati nadu i ljudima ondje.”
Koliko je nada u Olusosunu varljiva stvar najbolje pokazuje primjer Nurudeena Sannija, Osimhenov trener iz omladinskih kategorija. Kada je Sanni čuo da je Nigerijski nogometni savez pozvao Osimhena u omladinski kamp u Abuju, rekao mu je da prestane živjeti u oblacima i da se vrati kući prodavati novine na cesti i pomoći svojoj obitelji da preživi. Sanni je znao da je Osimhen fantastičan igrač. Dobio je nadimak Začinjeno jer je bio mali, ali je imao nevjerojatnu brzinu i pokazivao je ekstremnu vještinu na lopti. Dominirao je lokalnim natjecanjima i isticao se među sebi ravnim igračima, ali je Sanni znao da je daleko od prašnjavog Perice do Lige prvaka i da se na tom putu tisuće mladih igrača izgubi i nema se više kamo vratiti. Iz naše je perspektive to nevjerojatno, ali tih par naira koje djeca zarade na cesti prodajući novine često zna biti ključ egzistencije čitave obitelji.
Ipak, Osimhen je došao do Lige prvaka. Ne samo da je došao nego je zabio u oba susreta protiv Eintrachta, čime je postao prvi Napolijev igrač koji je postigao pogodak u utakmicama nokaut faze Lige ili Kupa prvaka.
Glavna priča u Napulju je, bez ikakve dileme, Hviča Kvarachelia. Dečko iz Gruzije koji je došao za 11 milijuna eura pomeo je konkurenciju na lijevom krilu i istaknuo se kao nabitniji igrač momčadi koja gazi prema svom prvom naslovu prvaka u zadnjih 30 godina. Ne, jednako važan dio te momčadi je i Osimhen.
Doduše, Osimhen je bio malo veće ulaganje. Nakon što je prošao kalvariju ozljeda u Wolfsburg, koji je bio najbrži nakon svog sjajnog nastupa na svjetskom U17 prvenstvu, potvrdio je svoju vrijednost preko Belgije i Lillea, za koji je u svojoj prvoj sezoni ondje zabio 20-ak golova, rušeći rekorde koje je prije njega držao Eden Hazard. Samim time mu je cijena narasla do 75 milijuna eura koje je Napoli isplatio Lilleu.
Zauzvrat je dobio zvijer.
Velika većina ozljeda s kojima se mnogo u Njemačkoj bile su posljedica rasta. Osim što je u samo godinu dana izrastao gotovo 20 centimetara i njegova se muskulatura mučila s praćenjem takvog napretka. Mišići su pucali, tetive su bile pod konstantnim opterećenjem, a nikako nije mogao proizvesti dovoljno mišićne mase da popuni okvir koji su postavili naglo izrasle kosti. Ali kad se tijelo adaptiralo i kad su mišići uhvatili rast kostiju, osim što se od sitnog zvrka pretvorio u 185 cm visokog napadača s odličnom fizičkom konstitucijom.
Njegov glavni adut još uvijek je brzina. Eksplozivan je, ima dug korak, a nevjerojatno je agilan u promijenjenom smjeru i ima fantastičnu ravnotežu. Međutim, kvalitetama koje su karakteristične za mnogo niže igrače dodao je konstituciju koja mu omogućuje da zagradi loptu i zaštiti svoju poziciju protiv sporijih, ali jačih stopera.
Iz fizičkih karakteristika sasvim je jasno da Osimhen traži loptu u dubini i da ima vertikalne pokrete kojima se nalazi napasti prostor iza obrane. Većina drugih klasičnih napadača u ovakvim situacijama vidi nepredvidiv ishod s prevelikom mogućnošću gubitka duela, pa traže loptu u svojim nogama i pokušavaju igrati leđima okrenuti golu kako bi ogradili loptu. Osimhen je prihvatio neizvjesnost i kao nešto unutar čega se jednostavno mora funkcionirati. Traži loptu u prostoru i uvjeren je da će biti brži i jači od stopera.
Ne radi se samo o fizičkim predispozicijama. Dovoljno je vidjeti kako se Osimhen pozicionira kada je lopta kod Kvarachelije, a gdje se nalazi kad je ima Piotr Zielinski ja Stanislav Lobotka u sredini ili Matthew Politano na drugom krilu. Osim što se konstantno pokušava izmaknuti iz vidnog polja stopera koji ga čuva i pozicionirati u mrtvi kut iz kojeg se može relativno kratkim sprintom napadati prostor. radim odlično. Proveo je stotine sati analizirajući kako napraviti istu stvar Robert Lewandowski te izvukao lekcije koje se mogu primijeniti na vlastitu igru.
Za razliku od Erlinga Haaland koji radi istu kretnju bez obzira na to tko je na lopti, on razmišlja što će suigrač napraviti, što su mu navike i što bi on trebao poduzeti da ga dovede u bolju poziciju. On čita igru i prilagođava se da bi dobio loptu ondje gdje želi.
A kada je dobije, Osimhen je zvijer. Ove je sezone odigrao ukupno 28 utakmica za Napoli, a postigao je 23 gola uz pet asistencija. I to bez kaznenih udaraca, isključivo iz igre.
Koliko je učinkovito najbolje govori podatak da je za njegovih 19 golova u Serie A bilo potrebno 87 udaraca, što znači da se na svaka četiri i pol udarca postigne gol, nevjerojatna razina učinkovitosti; usporediv s Haalandovim i daleko ispred Sličnost Karima ili Lewandowskog, o ovosezonskom izdanju da i ne govorimo Mohameda Salaha ili Romelua Lukakua.
Nevjerojatno je koliko je Osimhen otišao daleko od deponije smeća u Lagosu i novina koje je prodavao u gomilama. Evo ga, igra sjajno i zabija u Ligi prvaka, a na putu je da postane prvi Afrikanac koji je osvojio naslov Najbolji bodovi. Ali njegov put još uvijek nije gotov. Osim što je sjajan strijelac, možda i najbolji svjetski napadač što se tiče kretanja bez lopte, brz je, jak i odličan tehničar koji bez problema može predriblati suparnika kad ostane na širokom prostoru. Ali njegov cilj nije biti dobar. Njegov cilj je dokazati da postoji nada i da iz Olusosune može doći najbolji igrač na svijetu.
S obzirom na sve što je ostvario, tko je spreman tvrditi suprotno?
Pročitali ste sve besplatne članke ovaj mjesec.
Za neograničeno čitanje Telesporta i podršku za istraživačke serije odaberite jedan od paketa.
Ovaj je članak dostupan samo pretplatnicima.
Za neograničeno čitanje Telesporta i podršku za istraživačke serije odaberite jedan od paketa.
Više o temiIzvor: Telesport.hr
