Erdogan ostvario bolji rezultat od očekivanog

Turska ide u drugi krug izbora nakon što je predsjednik Tayyip Erdogan postigao bolji rezultat od očekivanog na nedjeljnom glasovanju i ima značajnu prednost nad svojim suparnikom, ali nedovoljno za potrebnu većinu.

Ni Erdogan ni oporbeni kandidat Kemal Kilicdaroglu nisu dobili 50 posto i ponovno će se sučeliti 28. svibnja.

Kilicdaroglu, koji je najavio da će u konačnici pobijediti, pozvao je svoje pristaše na strpljenje i optužio Erdoganovu stranku za miješanje u prebrojavanje glasova i manipuliranje objavom rezultata.

Erdogan, koji je dobio više glasova od predizbornih anketa, djelovao je samouvjereno i borbeno kada se obratio svojim sljedbenicima.

“Imamo 2,6 milijuna glasova više od najbližeg rivala. Očekujemo da će se još više povećati kada rezultati budu službeni”, rekao je Erdogan.

Nakon 97 posto prebrojanih glasačkih listića, Erdogan vodi sa 49,39 posto, a Kilicdaroglu ima 44,92 posto, javila je državna novinska agencija Anadolija. Državno izborno povjerenstvo objavilo je da je za Erdogana glasovalo 49,49 posto birača nakon 91,93 posto prebrojanih glasačkih listića.

Treći, nacionalistički kandidat Sinan Ogan osvojio je 5,3 posto glasova i mogao bi odlučiti o pobjedniku, ovisno o tome koga će podržati u drugom krugu.

Na parlamentarnim izborima koji su održani paralelno s predsjedničkim, Narodnim savezom, koji čine Erdoganova islamistička stranka AKP, nacionalistički MHP i drugi, ostvario je bolji rezultat od očekivanog i na dobrom je putu prema većini. Nakon 93 posto prebrojanih glasačkih listića, očekuje se da će imati 324 od 600 mandata.

Kilicdarogluov Nacionalni savez šest oporbenih stranaka, uključujući sekularnu Republikansku narodnu stranku (CHP) koju je utemeljio Ataturk, osvaja 211 mjesta.

Savez rada i slobode, predvođen prokurdskom Zeleno-ljevičarskom strankom, prema trenutnim podacima imat će 65 mjesta u parlamentu.

Početni rezultati nedjeljnih predsjedničkih izbora doveli su Erdogana u udobno vodstvo, ali kako se prebrojavanje nastavilo, njegovo se vodstvo smanjilo prema očekivanjima. Drugi krug izbora 28. svibnja gotovo je izvjestan, a izborna presuda Erdoganovoj dva desetljeća vladavine odgađa se dva tjedna.

Ankete javnog mnijenja prije izbora davale su Kilicdarogluu blagu prednost, a dvije ankete u petak čak su pokazale da je iznad praga od 50 posto. Međutim, većina je najavila tijesnu utrku.

Predsjednički izbori odlučit će ne samo tko vodi Tursku, već i kako se njome upravlja, kamo ide njezino gospodarstvo usred duboke krize života i oblik njezine vanjske politike troškova.

Izbori, koji su i parlamentarni, pomno se prate u zapadnim prijestolnicama, na Bliskom istoku, u NATO-u iu Moskvi.

Poraz Erdogana, jednog od najvažnijih saveznika predsjednika Vladimira Putina, vjerojatno će uznemiriti Kremlj, ali utješiti Bidenovu administraciju, kao i mnoge europske i bliskoistočne čelnike koji se problematično odnose s Erdoganom.

Turski čelnik s najdužom stažom pretvorio je u članicu NATO-a i drugu najveću europsku zemlju u globalnim igračima, modernizirajući je kroz velike projekte poput novih mostova, bolnica i zračnih luka te izgradnjom vojne industrije na kojoj zavide strane zemlje.

Njegova nestabilna ekonomska politika niskih kamatnih stopa, koja je izazvala spiralnu krizu troškova života i inflaciju, ostavila ga je žrtvom bijesa birača. Spor odgovora njegove vlade na razorni potres u jugoistočnoj Turskoj u kojem je poginulo 50.000 ljudi dodatno je razbjesnio glasače.

Kilicdaroglu je obećao usmjeriti Tursku na novi cou