Porezna reforma obuhvatit će sve građane koji su bili izvan dosega ranijih krugova poreznog rasterećenja, a povećat će se i fiskalna autonomija općina i gradova, kao i fiskalna decentralizacija, istaknuo je premijer Andrej Plenković na predstavljanju porezne reforme u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.
”Prijedlog porezne reforme ide za tim da ljudi imaju veće mjesto”, istaknuo je premijer Andrej Plenković.
Vlada je prezentirala izračun na primjer Bjelovara, koji nema prirez, i prezentirala je izračun za samca i obitelj s dvoje djece.
U sklopu poreznog rasterećenja jedinicama lokalne samouprave ukida se prirez, a istodobno im se omogućuje da se same definiraju porez na dohodak.
Oni s najnižim plaćama trebali bi se profitirati zbog smanjivanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.
”Izmjene koje će ići u postupku imaju za cilj povećati mjesto našim građanima. Riječ je o devet zakona”, istaknuo je.
”Dosad smo u naših sedam godina mandata imali niz krugova poreznih reformi koje su baš sve išle za poreznim rasterećenjem i građanima i gospodarstvu. U našem mandatu od 2017. prihod jedinica lokalne samouprave porastao je za milijardu eura”, podsjetio je premijer te ponovio što je sve Vlada učinila dosad na ekonomskom planu.
Porezne promjene idu iz više razloga, rekao je: “Prvi je podizanje standarda građana kako bi se povećale plaće, posebno one najniže. To je smisao, cilj ove reforme. Drugo, povećajte kupovnu moć građana, smanjite nejednakost. Drugi element je očuvanje gospodarske aktivnosti i treći, vrlo važan, jačanje fiskalne autonomije općina i gradova.”
Prihod jedinica lokalne samouprave narastao je za milijardu € tijekom našeg mandata. Ciljevi ovih poreznih promjena:
➡️podići životni standard građana (veće mjesto, veća kupovna moć, manje nejednakosti)
➡️očuvati gospodarski rast
➡️jačati fiskalnu autonomiju općina i gradova pic.twitter.com/iGeol5Atym— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) 24. svibnja 2023
”Teza da Vlada nešto uzima lokalnim jedinicama je lažna”
”Teza da Vlada nešto uzima lokalnim jedinicama je lažna”, poručio je Plenković.
Kazao je da je 2024. idealna godina za novo rasterećenje gospodarstva jer se očekuje rast gospodarstva od 2,6 posto, deficit -1,5 posto, inflacija od 2,8 posto, a javni dug na 59,8 posto.
”Ako se gospodarstvo usporava, a usporava, sada je pravi trenutak daljnje porezno rasterećenje koje bi trebalo stupiti na snagu 2024. godine”, kazao je premijer i komentirao ideju o rasterećenju smanjenja stope PDV-a.
”Netko je od toga što smo mi smanjili stopu PDV-a podigao svoju dobit, maržu. Ova će reforma pomoći obuhvatiti one koji su nažalost bili izvan dosega ranijih krugova poreznih rasterećenja. Ogroman broj ljudi nije bio u dosegu poreznih škara. Imali su premale prihode i nisu se ni kvalificirali za plaćanje poreza na dohodak”, kazao je Plenković.
Osnovni odbitak povećava se s 531 eura na 560 eura
Ključne promjene bit će ukidanje prireza i veće autonomije lokalnih vlasti u određivanju poreznih opterećenja. Oni s najnižim plaćama trebali bi se profitirati zbog smanjivanja doprinosa za mirovinsko osiguranje.
”Prvi je način smanjenja poreza na dohodak kao mogućnosti. Puno se govori u Hrvatskoj da su strašno velika davanja na rad. Prema podacima EK-a, prikaz implicitnih poreznih stopa na rad pokazuje da među zemljama koje to imaju najmanje na razini EU-a”, kazao je Plenković.
Uz Plenkovića su na predstavljanju i ministar financija Marko Primorac,Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te ministar gospodarstva Davor Filipović.
Osnovni odbitak povećava se s 531 na 560 eura, a ministar financija Marko Primorac kazao je da se kod poreza na dohodak briše pojam osnovice osobnog odbitka.
”Iznosila je 2500 kuna i množina se koeficijentom 1,6. Sada pojednostavljujemo i utvrđujemo iznos osnovnog osobnog odbitka od 560 eura. Za uzdržavane članove množi se s koeficijentima”, kazao je Primorac.
”U nadležnosti je općina i gradova da biraju treba li im prirez. Prirez se računa na porez na dohodak koji ima dvije stope: 20 posto i 30 posto. Najveći je krug ljudi u režimu stope poreza na dohodak od 20 posto. U novom prijedlogu omogućujemo: jedinica lokalne samouprave koja danas ima 10 posto prireza na porez na dohodak od 20, može imati maksimalnu stopu od 22 posto. Imaju jednostavnije administriranje, jedan porez, a ne dva, i na taj način mogu zadržati osnovu za istu vrstu prihoda koji imaju”, kazao je premijer.
”Ako čelnici jedinica lokalne samouprave procijene da, recimo, imaju toliko prihoda pa da to ne mora više biti kako je bilo dosad, onda oni svojim odlukama mogu odlučiti da ono što je nekada bilo 22, sada bude 21 ili 20 i tako omogućiti da ljudima naraste plaća. To je smisao. Ništa im se ne oduzima”, opetovao je Plenković.
Odbacio je kritike da će se ugroziti budućnost mirovinskog sustava: ”I ovdje moramo otkloniti te neke čudnovate teze da bismo na ovaj način nekako ugrozili mirovinski sustav ili da mi u debelim godinama ne mislimo na mršave”.
Ministar Primorac: Svi iznosi zaokružit će se u korist poreznih obveznika. Podiže se i prag za primjenu više stope poreza na dohodak na 50.400 € godišnje. Osnovni osobni odbitak povećavamo na 560 €, dok za uzdržavane članove i djecu množimo osobni odbitak s koeficijentima. pic.twitter.com/jTq94I0VqC
— Vlada Republike Hrvatske (@VladaRH) 24. svibnja 2023
Cilj je rasteretiti one s najmanjim primanjima, istaknuo je Primorac.
“Za one s bruto plaćama do 700 eura imaju fiksni izdatak u iznosu od 300 eura, a za one s plaćama od 700 do 1300 eura taj se izdatak linearno smanjuje. Umanjenje se izračunava tako da se iznos od ac1300 eura umanjen za osnovicu pomnoži s koeficijentom 0,5. To će biti novina u obračunu doprinosa za mirovinsko osiguranje’, rekao je ministar, a Plenković je, odgovarajući na novinarska pitanja, rekao da poreza na nekretnine u ovom mandatu sigurno neće biti.
Detalje porezne reforme možete pronaći u dokumentu
Izmjene Poreznih Propisa – Final po DNEVNIK.hr na Scribdu
Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI
Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju
Više o temiIzvor: Dnevnik.hr
