Milanović posjetio Sofiju: “Moj posao nije čuvanje i gradnja jedinstva Europske unije”

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović poručio je na zajedničkoj konferenciji za medije s bugarskim kolegom u Sofiji kako Bugarska nije primljena u Schengen jer je konkurencija, pri čemu se argumentacija o europskim vrijednostima koristi kako bi se kamuflirali konkretni financijski interesi.

Europsko vijeće dalo je zeleno svjetlo hrvatskom ulasku u Schengen početkom prosinca prošle godine, ali je na istom sastanku Austrija blokirala bugarsko i rumunjsko pristupanje Schengenu, a Nizozemska samo bugarsko.

Beč je to argumentirao nekontroliranim priljevom ilegalnih imigranata kroz te zemlje, a Amsterdam korupcijom i stanjem ljudskih prava u Bugarskoj.

Zoran Milanovićkazao je da o ovoj temi treba “otvoreno razgovarati, kao i niz drugih stvari o kojima se govori u Govori zatvoreno za EUprikriveno, katkad i cinično”.

Konkretni privatni interesi pokušavaju se prodati pod velom nekih vrijednosti i načela, duboke filozofije, ali biti riječ o cijeni i ništa više od toga, istaknuo je Milanović i dodao da kriteriji nisu transparentni, već “čisto politički”.

Smatra kako Austrija “ima neke probleme” te da se s njima “može razgovarati”, ali i da “postoje države koje tu naprosto vide konkurenciju“, pri čemu nije izrijekom imenovao Nizozemsku.

„Onoga trena kada Bugarska i Rumunjska uđu u Schengenveza morskim putem prema Srednjoj Europi preko Soluna bit će puno bliža”, istaknuo je. “To je novac. To je financijski interes. Priče o vladavini prava su lijepe priče”, dodao je.

Nizozemska luka Rotterdam najprometnija je u Europskoj uniji.

bugarski predsjednik Rumen Radev zahvalio je Milanoviću na podršci i “jasnom stavu” po pitanju članstva Bugarske u Schengenu. Također je kazao da Bugarska nije u Schengenu zbog unutarnjopolitičkih razloga koji su zamotani u “priču o vladavini prava”.

“Vrlo sličan stav” o ratu u Ukrajini

Hrvatski i bugarski predsjednik dotakli su se i rata u Ukrajini. Radev je poručio kako je prvoga dana ruske invazije na Ukrajinu osudio agresiju koja “gazi međunarodno pravo” i podupire teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine.

Ne, istaknuo je kako je potrebno što prije pronaći diplomatsko rješenje sukoba.

Pritom je istaknuto da države članice Europske unije imaju različitu povijest, a Bugarska ne može zaboraviti da su za oslobođenje Bugarske ginuli vojnici Ruskog Carstvameđu kojima su i Rusi i Ukrajinci, te da su mu ti narodi “podjednako bliski”.

“Zabrinuti smo zbog širenja sukoba”, rekao je, dodajući kako rat utječe na bugarsko gospodarstvo. Radev, kao i Bugarska socijalistička partija koja ga je podržala na izborima, protive se slanju oružja Ukrajini.

Milanović je rekao da je njegov stav “vrlo sličan onom gospodina Radeva”. Rekao je da je više puta optuživao Rusiju za rat.

“Sad je više dosta. Kada god netko izrazi minimum skepse prema dogmi i kad nije za rat do konačnog istrebljenjaoptuži ga da je ruski čovjek ili se to insinuira”, kazao je.

Dodao je kako “jedinstvo Europske unije” u vanjskopolitičkim pitanjima “nije dogma” i nešto što se samo po sebi razumije.

“Ne postoje ljudi s demokratskim mandatom koji imaju pravo govoriti u ime EU-a osim oko nekih osnovnih teza”, dodao je te ponovio kako je Europska unija zajednica nacija.

“Moj posao nije čuvanje i gradnja jedinstva Europske unije. To je za one koji za karijeru imaju daljnje planove”, dodao je.

Odnosi bez otvorenih pitanja

Predsjednici su se složili kako su odnosi između dvije zemlje prijateljski i bez otvorenih pitanja. Radev je pohvalio Milanovićeve napore za modernizacijom Hrvatske vojskenaglasivši kako je potrebno proširiti obrambenu, energetsku, gospodarsku i kulturnu suradnju između dvije zemlje.

Posebno je naglasio kako je potrebno unaprijediti zračnu povezanost između dvije zemlje. Također smatra da je europska integracija zemalja zapadnog Balkana ključ stabilnosti i prosperitet okružja. Milanović je ponovio kako su Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i BiH već trebale biti u Europskoj uniji.

Prepreku europskom putu Sjeverne Makedonije predstavlja i spor sa Sofijom. Između ostalog, Sofija traži da se bugarska nacionalna manjina uvrsti u ustav, a Radev je istaknuo kako je to potrebno kako bi se ispunili kriteriji iz Kopenhagena u području ljudskih prava.

Milanović je kazao kako mu se taj zahtjev čini opravdanim. Pedesetdevetogodišnji bivši generalni predsjednik je Bugarske od 2017.

Trenutačno obnaša drugi mandat, a oba je puta na izbore pobijedio kao neovisni kandidat uz podršku Bugarske socijalističke stranke, trenutno najveće oporbene stranke. Bugarska, kao i Hrvatska, ima parlamentarni sustav.

Nakon susreta s Radevom Milanović je bio na radnom ručku s tehničkim premijerom Bugarske Galabom Donevim. Milanovića će kasnije u četvrtak primiti predsjednik bugarskog Narodnog sabora Rosen Željazkovčime završava njegov jednodnevni službeni posjet Bugarskoj.