Opet su okupirali centar Zagreba i sada je jasno: Božinović nema nikakvu strategiju za migrante

Autor: Iva Međugorac / 7dnevno Utorak, 18. srpnja 2023. u 07:02

Nakon dugo vremena u središtu Zagreba ponovno su se počele okupljati skupine migranata, koje prema zapažanjima građana i ovoga ljeta uglavnom borave oko Glavnog kolodvora te se nerijetko u skupinama viđaju na Zrinjevcu i na livadi iza spomenika kralju Tomislavu. Na ovaj trend pozornost je na svom profilu na Facebooku skrenuo i zastupnik Domovinskog pokreta u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Igor Peternel, koji je objavio i nekoliko fotografija skupine migranata u središtu Zagreba.

“Skupine migranata po klupama, bacaju smeće, spavaju. Tko uopće vodi politiku korištenja? Gdje je strategija? Kvote po branšama? Tko provjerava sigurnosni aspekt tih ljudi? Gdje su programi integracije u društvo“, pitanja su koja je javno postavio Peternel, a na koja smo i mi nastojali dobiti odgovor od Ministarstva unutarnjih poslova, no odgovore do okončanja ovoga teksta nismo dobili pa je teško reći imaju li uopće u resoru ministra Davora Božinovića ikakvih saznanja o skupinama migranata koji se okupljaju se u središtu glavnoga grada. Posebno je to zanimljivo i stoga što je Hrvatska odnedavno članica Schengena, čime su nam otvorena vrata Europe pa je ovu priču zanimljivo sagledati i toga sigurnosnog aspekta s obzirom na to da su i Božinović i premijer Plenković, kada smo se pridružili šengenskoj zoni, jamčili da Hrvatska će se na adekvatan način brinuti o sigurnosti svojih, odnosno europskih granica.

Uhodana mreža

Da u policiji ipak ponešto rade, moglo se vidjeti i tijekom lipnja, kada su djelatnici Ravnateljstva policije koji rade na poslovima sprječavanja nezakonitih migracija u Karlovačkoj županiji u pet vozila pronašli 35 nezakonitih migranata. Radilo se po svemu sudeći o dobro uhodanoj mreži jer je policija u mjestu Vojnić najprije zaustavila vozilo albanskih registracijskih oznaka kojim je upravljao 30-godišnji Albanac te je u njemu zatekla petero migranata, idućeg dana policija je u teretnom vozilu križevačkih oznaka kojim je upravljao muškarac iz Gruzije je zatekla desetero migranata, a istog dana u večernjim satima kod Vojnića primijećena su i tri sumnjiva vozila kojima su upravljali hrvatski državljani. U dva od tri sumnjiva automobila zatečeno je čak 11 migranata, a policija nije otkrila koje su nacionalnosti, no poznato je kako je njih 30 izrazilo namjeru podnošenja zahtjeva za međunarodnom zaštitom, dok je prema njima petorma postupano u skladu sa Zakonom o strancima.

Ovo je samo jedan u nizu slučajeva s kojima se gotovo svakodnevno susreću policajci na terenu, no oni koji su upućeni u ovu tematiku tvrde da Hrvatska nema razrađen sustav te da bi se to s vremenom zaista moglo prerasti u sigurnosnu ugrozu. Ne predstavljaju Hrvatsku, kada je useljeništvo u pitanju, problem samo migranti nego činjenica da je nedavno izdano oko 100 tisuća dozvola strancima, koji borave ponajviše u Zagrebu i na Jadranu, gdje nadomještaju domaću radnu snagu. Da je u Hrvatskoj sve više stranaca, vidljivo je i na sudovima, gdje se u posljednje vrijeme sve češće susreću sa strancima sklonima činjenju raznih delikata poput krađa ili fizičkog nasilja. Slučaj koji se uspio probiti i na naslovnicama domaćih medija odvio se nedavno u samom središtu Zagreba, gdje je nekolicina Nepalaca sudjelovala u masovnoj tučnjavi. Ovih dana izrečena im je presuda iz koje je vidljivo kako osuđeni Nepalci žive na različitim adresama iu samom središtu Zagreba, a do njihovog obračuna došlo je zbog tiktokerice Laxkimi Karki koja je također iz Nepala, a koja je na toj društvenoj mreži objavljivala cijeli niz videouradaka o životu u Hrvatskoj.

Pokušaj silovanja

Zanimljivo je, međutim, što uz imena osuđenih Nepalaca stoji kako su oni hrvatski državljani premda su neki od njih tek nedavno došli u našu zemlju, međutim, u MUP-u ne objašnjavaju na koji način strani radnici, u ovom slučaju Nepalci, tako brzo dobivaju hrvatsko državljanstvo, a nije poznato ni po kojem im je kriteriju ono dodijeljeno. Poznato je zato da se njihova tučnjava odigrala u Draškovićevoj ulici, ali i da je sukob počeo ispred jednog restorana i hostela u kojem žive nepalski državljani koji rade u Zagrebu. Prema pisanju medija, do fizičkog obračuna došlo je zbog optužbi za pokušaj silovanja državljanki Nepala koja je prijavila svog sunarodnjaka s kojim je navodno bila u vezi. Kada je skupina Nepalaca čula za te optužbe, napala ga je, 29-godišnja državljanka Nepala u međuvremenu je podnijela kaznenu prijavu protiv 42-godišnjaka zbog kaznenog djela silovanja u pokušaju.

Oni koji su u ovu tematiku upućeni kažu kako u Hrvatskoj nikada nije živjelo toliko stranih državljana kao danas, njihov broj raste i to neće stati, a stranci već danas čine oko pet posto hrvatskog stanovništva, no bez obzira na to, migracije u hrvatskoj javnosti i na hrvatskoj političkoj sceni još nisu tema, iako bismo se tim pitanjem trebali i morali ozbiljno pozabaviti jer je riječ o strateškom pitanju. Država bi trebala donijeti dokument koji bi se odnosio na upravljanje useljavanjem, a trebalo bi se zaposliti i integracijom tih ljudi u hrvatsko društvo, jer kako zasad stvari stoje, useljavanje je nešto što je neizbježno i što sa sobom donosi i problematične osobe, ali i otvara potencijalne sukobe s radnicima u Hrvatskoj među kojima već sada vlada stav kako treba zaštititi domaće tržište rada i domaću radnu snagu, čiju cijenu ruše stranci.

Kad je riječ o problematičnim osobama, nedavno je u Zagrebu zabilježen slučaj trojice Afganistanaca koje sumnjiči da su kod napuštene zgrade u Paromlinskoj napali svoje sunarodnjake te nožem ubili jednog od njih, 23-godišnjeg Gula Walia Hotaka. Trojici je određen pritvor, a policija je istražujući slučaj došla do saznanja kako na regionalnoj razini postoje skupine Afganistanaca koje se bave krijumčarenjem svojih sunarodnjaka na području najmanje tri države – BiH, Hrvatske i Italije, te kako su njihovi članovi spremni na najbrutalnije međusobne obračune kako bi zadržali vodeću ulogu u unosnom poslu krijumčarenja migranata.

Ubojstvo krijumčara

Iz toga je lako zaključiti da sukob migranata u Paromlinskoj nije slučajnost, već su ubijeni pripadnici Hotaka druge grupacije tražili i tjednima prijetili, da bi na kraju svoje prijetnje i realizirali oduzevši mu život zbog toga što je ubijen sam počeo krijumčariti migrante na teritoriju koji je svojim smatrala drugom skupinom krijumčara koju je predvodio Wahidullah Khoejm zvani Shams.

Navodno ni nakon Hotakova ubojstva prijetnje njegovim prijateljima i suradnicima iz stvarne suparničke grupe nisu prestale, a policija je izgleda spriječila još crnji scenarij u centru grada, međutim, pitanje je koliko takvih skupina i takvih tipova još ima u našoj zemlji i na ulicama Zagreba. Ovakvi obračuni nisu, izgleda, rezervirani samo za Hrvatsku jer su sličan scenarij sredinom lipnja svjedočili iu susjednoj Srbiji, gdje je u Makovoj šumi nadomak Subotice došlo do pucnjave kada su se sukobile dvije skupine migranata. U tom sukobu ozlijeđene su dvije osobe, a neugodne scene uznemirile su mještane Subotice jer su na Makovoj sedmici, u zelenom pojasu toga grada, satima slušali pučnjavu. Inače je to mjesto gdje se nerijetko nalazi nekoliko neslužbenih krijumčarskih kampova i gdje je i prije dolazilo do obračuna između suprotstavljenih kriminalnih skupina. Jedan od najtežih sukoba odvio se u ljeto prošle godine, kada je nekoliko osoba ozlijeđeno, a jedna je izgubila život.

Nedavno istraživanje Udruge Borders:none koje je u travnju i svibnju provedeno među migrantima u Zagrebu i Rijeci otkrilo je kako su glavni razlozi zbog kojih ti ljudi napuštaju svoju zemlju nesigurnu situaciju ili ratni sukobi te nemogućnost nalaženja posla i čuvanja obitelji, a kao ostale razloge navodili su strahove od progona te sudjelovanje u vojsci, zbog čega smatraju da su ugroženi u domicilnoj sredini. Sve 54 ispitane osobe zapravo su muškarci u dobi od 16 do 55 godina, a njih 43 državljana su Afganistana, šestero ih je iz Pakistana, a po dvoje iz Sirije i Turske te jedan iz Maroka.

Povrijeđena prava

Velika većina ispitanika, odnosno njih 90,7 posto, u trenutku anketiranja u Hrvatskoj boravilo je više od jednog, ili ili manje od tjedan dana, a njih 46 u Hrvatskoj je stiglo s područja Bosne i Hercegovine, njih troje stiglo nam je sa područja srpskog , a samo jedna osoba iz Crne Gore. Četiri osobe koje su u Hrvatsku ušle iz ostalih država deportirane su, njih troje iz Francuske, a jedna osoba iz Švicarske. Oni koji su u Hrvatsku ušli iz susjednih zemalja u najvećem su broju to učinili pješice, a njih 50 ujedno smatraju kako su im prilikom prelaska granice ili nakon ulaska u Hrvatsku prekršena prava pa se najviše žale na policijsko oduzimanje njihovih osobnih stvari, od novca do mobitela i hrane, a spominju i uskraćivanje hrane tijekom boravka u zatvoru i pritvoru, kao i probleme poput “pushbacka“ i nasilja u obliku batine i prisilnog uzimanja otisaka prstiju.

O prekršenim pravima migranata već se dugo govori, to je tema koja se nerijetko nalazila na naslovnicama što domaćih, što stranih medija, no zato se problemi koje migranti stvaraju teško probijaju na naslovnice, a ova se tema očito teško otvara iu MUP-u, ali i na razini Vlade koja će se uskoro morati pozabaviti pitanjem migranata jer se ova tema nadilazi hrvatske granice i nameće cijeli niz pitanja na koja će morati ponuditi odgovore.