Danas (14:00)
Promijeniš pismo i odmah drugačija biografija
Da Šeks nije sustavno negirao vlastitu prošlost, bili bismo u opasnosti ispisati tekst Ustava na pisaćem stroju ćiriličnim pismom, dakle, na istoj onoj pisaćoj mašini na kojoj je, za vrijeme Jugoslavije, pisao zamolbe za radno mjesto. Njegova biografija sada, kada se piše na latiničnom pismu, izgleda puno drugačija, ona je domoljubnija, borbenija i potpuno neiskrena. Takvih krivotvoritelja vlastitog života i destruktora našeg javnog života ima na pretek. Svi oni su bili ili sada jesu članovi HDZ-a. Latinični Šeks ćirilične negacije samo je jedan od njih. Njega spominjem jer je u pravni poredak ove izigrane države ubacio negacijski kod i potrebu opravdavanja pravnog poretka pred HDZ-om i dokazivanja HDZ-a u državotvornog, odnosno latinskog pravovjerja tipa Šeksa. Marko Vučetić za autogram
Slične vijesti
Danas (08:00)
Skupa, ali potencijalno unosna igra
Litvanac: Let 3 nije mogao pobijediti u Euroblatu, ali ‘Mama ŠČ!’ može biti izvrstan izvozni proizvod
Globalna je nepravda pregolema. U društvu jednakih uvijek postoje jednaki. To vrijedi i za Ujedinjeni narod, gdje je bilo koja od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti može blokirati bilo koju odluku. Slična kalimerovska ‘prava pravcata nepravda’ caruje i na ‘Eurosongu’, gdje predstavnici pet povlaštenih država ulaze izravno u finale. Let 3 zapravo je iznimka jer se uopće uspio plasirati u finale. Naime, ako ideš hrvati u blatnom bazenu, iz njega ne možeš izaći čist. Ako ulaziš u arenu s lobijama, možeš uspjeti samo ako lobiraš bolje od drugih. Međutim, za takve aranžmane trebalo je više i ranije lobirati pa bi se poslije manje plakalo. Riječka grupa pred najvećim je poslovnim izazovom, kojeg je svjestan svaki imao ambiciozniji poduzetnik s konkurentnim proizvodom: ostati doma ili ‘ići van’. Izvoz je svakako rizičniji. Goran Litvan za Lider.
Danas (00:00)
A Basara se čita zbog Basare
Basara: Provjera
Osim moje beznačajnosti – čije je povjerenje davno prokockao – moja omiljena žuta zvijezda Blica izgubila je još jednog čitatelja, ovoga puta Teofila Pančića, koji je, kako saznajem iz njegovih Nuspojava, kupio Blic. davno sveden na izdanja utorkom i nedjeljom, utorkom zbog kulturnog priloga, a nedjeljom zbog kolumne Biljane Srbljanović. Blic zovem žuti jer ta reč u zapadnosrpskom govoru označava oblik ženskog polnog organa, kao npr. puno poznatiji flapper. Mit da je Blic bio nešto drugo (bolje) za Vesino vrijeme je najobičnije sranje. Blic je uvijek bio neoprano đubre, s tim da je Veso kao novinar stare struke znao od hrpe čaršijskih govana (i govnara) napravi čitljivu pitu. Nakon Vesine smrti, stvar su u svoje ruke uzeli funkcionalno nepismeni dordomuzi koji bi od pite napravili sranje, tj. sranje. Što je upravo ono što oni rade. Svetislav Basara za drugu žutaru.
Jučer (14:00)
Ni u našem društvu ne cvjeta cvijeće
Šajatović: U Hrvatskoj ima 60 tisuća poduzetnika?
Novinarski pokušaj da se pronađe analiza ili znanstveni rad koliko bi se ukupno fizičkih osoba moglo podvesti pod pojam poduzetnika nije urodio plodom. Ispada da se od početka tranzicije u kapitalizam cjelovitim, dubinskim pristupom nitko nije bavio. A podatak bi bio vrlo koristan za politiku prema gospodarstvu. Jer poduzetnici, definirani kao osobe koje spajaju poslovne ideje, kapital i ljude, uvelike su zaslužni ili krivi za stvaranje dodane vrijednosti, punjenje državne blagajne i stopu rasta/pada BDP-a. Kad bi se broj poduzetnika temeljio na registriranom broju poslovnih subjekata, ispalo bi da u Hrvatskoj ima čak gotovo 600 tisuća poduzetnika. U tu brojku uvrstila bi se sva trgovačka društva, obrti, OPG-ovi… Međutim, stvaran broj poduzetnika je mnogo manji. Još kad se odbiju oni koji posluju s državom… Miodrag Šajatović obećaje da će se time kvalitetnije pozabaviti, za Lider.
Jučer (09:00)
Prljavi igraju prljavo
Krušelj: Prekrajanje izbornih jedinica bit će novi dokaz HDZ-ovog političkog nasilja
Mogle bi se nabrajati razne teritorijalne nelogičnosti, ali stvaranje izborne zbrke također je dio HDZ-ove predizborne strategije. Manja izlaznost više odgovara strankama koje imaju stabilno biračko tijelo, a tu se Plenkovićeva stranka pobrinula da proračunskim izdvajanjima i brižljivo biranim investicijama zadrži dosadašnji stupanj lojalnosti pojedinih interesnih, socijalnih i regionalnih skupina. Važna je i procjena, koja je također sve izglednija, da će se parlamentarni izbori održati već u proljeće iduće godine, što će se poklapati s dovršenjem nekih Vladinih. infrastrukturnih projekata i financijskih transfera. HDZ-u je jako važno da ti izbori budu prije onih ljetnih za europarlament, gdje bi zbog kandidatura pojedinaca moglo biti svakovrsnih iznenađenja, smatra poslovično nehadeževski nastrojen Željko Krušelj za Glas Podravine.
Utorak (19:00)
Previše odgoja ili premalo samoodgoja
Vučetić: Predrasude će uvijek biti ono što su i sada – ogorčene laži
Mnogi su neslobodni, jer su odgojeni da budu neslobodni i, što je osobito značajno, ne žele biti drugačiji, ne žele sami sebe misliti kao drugačija i slobodnija bića. Mnogi žele biti neslobodni, štoviše – mnogi za tim žude. Uživanje u neslobodi nije samo oznaka našeg vremena, to je konstanta koju pronalazimo u svim vremenima, neovisno o tome koja je ideja o čovjeku dominirala u nekom povijesnom razdoblju. Kritički misliti ljudsku zbilju mogu samo oni koji su u stanju, u metodičkom smislu, tu zbilju staviti u zagradu. Tko to ne može napraviti, zarobljenik je predrasuda ili preduvjerenja. Predrasude određuju što su nam drugi, ali i što smo mi. Koji su to ljudi, pojašnjava Marko Vučetić za autogram.
Utorak (10:00)
Ne da se taj tako lako
Stariji: Erdoğan bi mogao izgubiti izbore samo iz zapadne perspektive
Turska prolazi duboku ekonomsku i socijalnu krizu, katastrofalan potres u veljači ove godine razotkrio je dodatnu disfunkcionalnost i korumpiranosErdoğanove administracije, pa su mnogi zapadni analitičari predviđali da je to njegov kraj. Ali ta računica ne uzima u obzir da je u Turskoj Erdoğan taj koji kreira i interpretira stvarnost. Drugo je pitanje je li oporbeni savez šest stranaka okupljenih oko Kemala Kılıçdaroğlua (lijevi centar na turski način) alternativa koja može poraziti Erdoğana. Iz zapadne perspektive, odgovor je – da. Ali Erdoğan može, ako treba, strpati Kılıçdaroğlua u zatvor pod optužbom zbog svoje povezanosti s Kurdistanskom radničkom strankom (PKK), koju je proglasio terorističkom organizacijom. Treće pitanje je tko uopće želi predvidljivi neosultan Erdoğan ode u ovom geopolitički neizvjesnom trenutku i ustupi mjesto neizvjesnoj prodemokratskoj koaliciji. Nema interesa na zapadu, Višnja Starešina za Lider.
11.05. (20:00)
Samo da se ne ponavlja ‘one dvadesete’
Šajatović: Lude dvadesete
Zadesila nas je pandemija, štakor, inflacija, umjetna inteligencija… sve u samo tri i pol godine novog desetljeća. Moglo bi se reći: ‘lude dvadesete’. No, to je pojam koji se veže uz razdoblje od prije ravno stotinu godina. Pa se nameće pitanje postoje li sličnosti između tih dvaju, stoljeće udaljenih desetljeća. ak se zna da su u prošlom stoljeću nakon ‘ludih dvadesetih’ došle ‘opasne tridesete’, a onda i ‘grozne četrdesete’, mogućnost ponavljanja scenarija s velikom depresijom, zabrinjavajuće djeluje na jačanje nacizma i Drugi svjetski rat. Ne, sve što se može gledati je optimističnije strane – iskustvo postoji, ružni scenariji se mogu izbjeći ili držati pod nekom vrstom kontrole. Miodrag Šajatović za Lider
10.05. (00:00)
Sidekicks po potrebi
Starešina: Novo savezništvo Zapada nasuprot Kini nije uvijek sasvim iskreno
Kina i Zapad predvođen SAD-om posljednjih su godina, bez sumnje, glavni globalni protivnici. Još uvijek demokratski Zapad postoji sve oštrijim gospodarskim ograničenjima i sankcijama spriječiti Kinu da pod vodstvom Komunističke partije (KPK) postane jedina svjetska supersila. Ne, koliko te svoje politike drži SAD? Jedan od primjera je Fordova tvornica baterija za električne automobile koja surađuje s kineskom tvrtkom. Dakle, u posljednjih nekoliko mjeseci, kad su odnosi između SAD-a i Kine na rubu otvorenog rata i dok američka administracija uporno i argumentirano upozorava Zapad na nužnost prekida gospodarske suradnje s tom zemljom u strateškim sektorima i uz politički oprez razvija zajednički projekt. I dok za Bidena funkcionira kao dio zelene agende prije izbora, Kinezi nemaju taj problem. Xi Jinping sam bira koliko će puta biti biran. Višnja Starešina za Lider.
09.05. (18:00)
Valentićev poučak
Lovrić: Odlazak premijera
Nikica je Valentić kao ratni premijer pokazao da nije važno koliko mandat traje, nego što u njemu napraviš. A on je napravio mnogo. U manje od tri godine, koliko je vodio vladu, u nemogućim je uvjetima poluokupirane i morem izbjeglica pritisnute zemlje započeo ekonomsku reformu, brzo je zaustavio stravičnu inflaciju, kojoj ova današnja nije ni do koljena, istovremeno osiguravajući sredstva za naoružanje države, nužan uvjet za pokretanje. Oluje, oslobađanje Hrvatske i završetak rata. Mogao je i više da je predsjednik Tuđman imao razumijevanja za njegovu razvojnu strategiju zemlje. Za upozorenja da su „ekonomska stabilnost i standard, te socijalna prava, najznačajniji kriterij za ocjenu uspješnosti državna politika“. Nakon Valentićeve ostavke njegova gospodarska reforma je zaustavljena, a više nikada nije nastavljena. Jelena Lovrić za Nacionalni.
05.05. (22:00)
Nagrade su važne
Beck: U metežu s leševima u Zagrebu najvažnije je održati fasadu regularnosti i napretka
Održavanje fasade glavni je pristup obnovi Zagreba. Od Vrbanićeve i Palmotićeve do Ilice i Gornjeg grada možete vidjeti istu sliku: stare zgrade su iznutra potpuno ispražnjene, odstranjeni su i podovi i stropovi, i pregradni i nosivi zidovi, ostala je tek ljuštura zgrade bez ikakve statike. Učvršćivanje skele na takve babine zube završilo je katastrofalno u Klaićevoj, pukim slučajem nije nitko zatrpan pod ruševinama, antologijska je izjava dogradonačelnika Luke Korlaeta. Nagrada Grada Zagreba i Zagrepčanka godine pokazuju nevjerojatnu vjeru zagrebačkih vlasti u čvrstoću ideoloških fasada; dovođenje tisuća građana nedjeljom na vašar na Ilici, zvan prepotentno Q’ART, u kanjon oronulih kuća i klimavih skela, otkriva još nevjerojatnu vjeru u čvrstoću pravih fasada. Teško je reći koja je smrtonosnija, kaže Boris Beck za Večernji u kolumni koju preporučujemo čitati od sredine.
