Velike središnje banke dosad su uglavnom bile usmjerene na smanjenje inflacije uz izbjegavanje (duboke) recesije, no propala je američka banka sasvim novi trenutak koji im dodatno komplicira život. Sada je, naime, jasno da povećanje kamatnih stopa može izazvati ne samo recesiju nego i ozbiljnu financijsku nestabilnost.

U nedostatku službenih informacija o tome hoće li Upravni odbor Europske središnje banke (ECB) na sastanku ovoga četvrtka ostati prije prijašnje odluke o rastu inflacije podizanjem kamatne stope za novih 0,5 postotnih bodova, oklade idu u suprotnom smjeru. Prisjetili su se izjave ECB-ove predsjednice​ Christine Lagarde izrečene početkom veljače, kad je kamatna stopa također povećana za pola postotnog boda, da je ECB-ova namjera na sastanku u ožujku učinila to još jednom, dodavši da se ne može ‘smisliti scenarije, osim ako nisu prilično ekstremni, u kojima se to ne bi dogodilo’.

Prošlojedni brzi i iznenadni kolaps američkoga Silicon Valley Banka (SVB) svakako bi mogao odgovarati tom opisu. Što se tiče američkog FED-a, analitičari smatraju da je manje-više već sasvim izgledno da će svoju odluku o podizanju kamatnih stopa za 0,5 postotnih bodova, najavljenu za idući četvrtak, ili odgoditi za nekoliko tjedana ili barem modificirati povećanjem od 0 ,25 postotnih bodova.

– Budući da je američka središnja banka prije godinu dana počela dizati kamatne stope, bilo je samo pitanje vremena kad će manje otporne banke i ostale financijske institucije zapasti u poteškoće. Naime, više kamatne stope na obveznicama i trezorskim zapisima postale su ozbiljna konkurencija relativno niskim kamatnim stopama na štednju u banci – komentirao je ​SVB-ovu propast HGK-ov glavni ekonomist ​Goran Šaravanja u svome tjednom pregledu najvažnijih događaja u globalnoj ekonomiji.

Od prošle srijede, SVB je bila dobro kapitalizirana banka, s oko 175 milijardi dolara depozita. Mnogi tehnološki startupi, fondovi rizičnog kapitala, bogati investitori i drugi pojedinci zajednički poznati kao ‘zajednica rizičnog kapitala’ držali su svoj novac u njemu.

U vremenima jeftinog novca SVB je dobar dio svoga portfelja uložio u vrijednosne papire s fiksnom kamatom, poput desetogodišnjih državnih obveznica. S nastupanjem ere dizanja kamatnih stopa trošak depozita porastao je, a ujedno su deponenti, startupovi, počeli povlačiti svoje depozite jer im je počelo ponestajati gotovinu zato što ih fondovi rizičnog kapitala više nisu mogli financirati kao prije.

Sve veći nerazmjer između nedostatnih prihoda od dugoročnih vrijednosnica i visokog rasta troškova više se nije mogao sakriti. U srijedu navečer banka je objavila da je prisiljena prodati sve svoje obveznice raspoložive za prodaju uz gubitak od 1,8 milijardi dolara. Reakcija VC fondova bila je hitna i panična: naložili su tvrtkama iz svojih portfelja da povuku svoje depozite iz SVB-a. U sljedećih 48 sati klijenti su iz banaka povukli nevjerojatnih sto milijardi dolara. Banka je postala insolventna. Financijska tržišta diljem svijeta suočila su se s najvećim padom neke banke u SAD-u još od 2008. godine.

Uslijedila je brza protuakcija američkih vlasti. Uz regulatora, FED i Ministarstvo financija, u traženje načina za skupni domino efekt uključio se i sam američki predsjednik Joe Biden. Između ostalog, otklonjena je bojazan da će klijenti SVB-a biti osigurani samo do najviše 250 tisuća dolara depozita, koliko inače predviđa američki sustav zaštite depozita.

Već su se u utorak ovoga tjedna europska financijska tržišta smirila (Zagrebačku burzu, usput rečeno, taj financijski šok nije ni okrznuo) pa su se analitičari, uz ocjenu da to još ne znači da će to i potrajati, ponovno mogli posvetiti procjenama što će ( ili neće) ovoga četvrtka poduzeti ECB, a što idućega četvrtka FED.

– Tržišni pokazatelji upućuju na to da dio investitora očekuje da će FED sada stati s dizanjem kamatnih stopa kako ne bi riskirao daljnje poteškoće u financijskom sustavu. Prije samo tjedan dana investitori su očekivali da će podignute stope do iznad 5,5 posto do kr

Više o temiIzvor: Leadermedia.hr