Godišnja stopa inflacije u ožujku nastavlja pad na 10,6 posto s 11,9 posto u veljači zahvaljujući snažnom baznom učinku, odnosno ispadanju lanjskog skoka cijena energije na početku rata u Ukrajini iz međugodišnjih računica. Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u ožujku bilježe tipičan sezonski snažniji rast od 0,8 posto mjesečno. Također bilježimo pad međunarodnog harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena na 10,5 s 11,7 posto u veljači. Zabilježeni pad u potpunosti je u skladu s našim očekivanjima, ističe glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić u analizi Fokus tjedna.

Iako tzv. prva procjena ne donosi pregled strukture kretanja cijena prema uobičajenoj klasifikaciji, cijene hrane, pića i duhana rasle su jedan posto mjesečno, što je prema našim izračunima sličnog intenziteta u odnosu na ožujak prošle godine. Istodobno, cijene usluga rasle su svega 0,2 posto mjesečno što, sve u svemu, upućuje da se medijske najave široko rasprostranjenih poskupljenja po uvođenju eura nisu materijalizirale.

Inflatorni pritisci u Hrvatskoj u ožujku su nešto slabiji u odnosu na prosjek europodručja gdje je zabilježen rast od 0,9 posto mjesečno, a cijene hrane, te duhana rasle su 1,4 posto mjesečno. Godišnja stopa inflacije cijena hrane, pića te duhana od 15,3 posto je na razini prosjeka europodručja (15,4 posto), ali i značajno niža u odnosu na Njemačku (22,3 posto).

Cijene usluga također su rasle neusporedivo snažnije u području eura (+0,6 posto mjesečno) nego u Hrvatskoj. Nakon prosječnih 10,8 posto u 2022., u 2023. očekujemo pad godišnje stope inflacije na 6,5 ​​posto.

Godišnja stopa inflacije nastavit će se, smatraju u HUP-u, padati u posljednjim mjesecima (blizu osam posto u travnju) zahvaljujući padu cijena energenata, u nastavku povoljnog baznog učinka te smanjivanju dinamike inflacije prehrambenih proizvoda.

– Naime, već neko vrijeme vidimo smanjenje proizvođačkih cijena poljoprivrednih proizvoda, što znači da je inflacija prerađenih prehrambenih proizvoda vjerojatno dosegla svoj maksimum. U ovoj godini također očekujemo pozitivan učinak normalizacije dobavnih lanaca, znatno povoljnijih očekivanja kretanja cijena energenata u drugoj polovici godine te općenito snažno usporavanje agregatne potražnje na kretanje cijena dobara – zaključuje Stojić.

HNB: Usporavanje pod pretpostavkom zadržavanja cijena energenata i ostalih sirovina

HNB u svom osvrtu na dan objavljene podatke o inflaciji ističe kako je godišnja stopa inflacije nastavila usporavati četvrti mjesec zaredom te da je temeljna inflacija (koja isključuje cijene hrane i energije) usporena s 10,4 posto u veljači na 9,8 posto u ožujku. Godišnja stopa ukupne inflacije mjereno nacionalnim indeksom potrošačkih cijena smanjila se s 12 posto u veljači na 10,6 posto u ožujku 2023. godine.

– Pokazatelji kratkoročne dinamike ukupne inflacije koji mogu biti osobito korisni u uvjetima izraženih promjena trenda kretanja inflacije, upućuju na nastavak ublažavanja inflacijskih pritisaka, iako sporijim intenzitetom nego u drugoj polovici prošle godine. Popuštanje inflacijskih pritisaka poglavito se odnosi na uvozne čimbenike povezane s kretanjem cijena energenata i drugih sirovina na svjetskom tržištu, a koje se unatoč primjetnom smanjenju i dalje nalaze na povišenim razinama, kao i daljnjim smanjenjem pritiska u globalnim lancima dobave.

Osim toga, blago popuštaju inflacijski pritisci na razini europodručja. Također se usporava godišnji rast proizvođačkih cijena na domaćem tržištu. S druge strane, razmjerno snažan rast nominalnih plaća pridonosi zadržavanju tekuće temeljne inflacije na povišenim razinama. Naime, pokazatelji kratkoročne dinamike temeljne inflacije su se u prva tri mjeseca ove godine blago povećali, iako se i dalje nalaze na znatno nižim razinama nego sredinom prošle godine. U ožujku su u odnosu na prethodni mjesec porasla i inflacijska očekivanja potrošača, ali su i dalje primjetno manja nego krajem prošle godine, dok su se inflacijska očekivanja poduzeća u ožujku dodatno smanjila – ističu u HNB-u

Više o temiIzvor: Leadermedia.hr