Nakon 20 godina kontroverzne vladavine jedan od najmoćnijih političara današnjice sada je pred velikim testom

Jedan od najmoćnijih političara današnjice – suočen je s velikim testom. Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, čovjek koji može blokirati pristup Finske i Švedske NATO-u, a istodobno dogovoriti izvor žita iz rata pogođene Ukrajine, 14. svibnja izlazi na izbore. 20 godina njegove vladavine analizira novinarka Dnevnika Nove TV Jasmina Bojić.

Galerija +6

Recep Tayyip Erdoganna vlasti u Turskoj je gotovo dva desetljeća. Od mladosti okrenut islamu, od studentskih dana uključen u politiku.

Značajniji iskorak imao je 1994., kada postaje gradonačelnik Istanbula. Jedan je od osnivača islamsko-konzervativne Stranke pravde i razvoja, koja je pobijedila na izborima 2002. godine i od tada pobjeđuje na svim izborima. Godinu dana kasnije, Erdogan postaje premijer. 2014. postaje prvi izravno birani turski predsjednik.

Kada je početkom 2000-ih preuzeo vlast, govorio je o reformama, jednakosti, pravdi i blagostanju. saborski Turska je u svom prvom mandatu premijera započela pregovore s EU, gospodarsko je uzletjela, ulagalo se u ceste, zračne luke, željeznicu. Paralelno s tim Erdogan je pomalo jačao autokraciju i vraćao islamizam u sekularnu zemlju. U drugoj polovici Erdoganova mandata pojačana je cenzura medija i društvenih mreža, kao i potiskivanje oporbe.

Pokušaj puča koji je promijenio sve

A onda se 2016. dogodio pokušaj vojnog udara, prvi put u modernoj turskoj povijesti. Frakcija unutar vojske pobunila se u nekoliko gradova, a vojska je izašla na ulice Istanbula i Ankare. U Istanbulu su zatvoreni mostovi, grad nadlijeću helikopteri. Iznad Ankare helikopteri i borbeni zrakoplovi koji su, između ostalog, pogodili i zgradu parlamenta. Pučisti su preuzeli televiziju i najavili da žele vratiti ustavni poredak, tj Erdoana optužili za potkopavanje demokracije. Tenkovi su izašli na ulici Ankare, a odjekuju eksplozije. Čulo ih se iu Istanbulu. Nekoliko sati kasnije pučisti su se predali. To je nered poginulo najmanje 250 osoba, a više od dvije tisuće je ranjeno.

Nakon puča, u Turskoj je uvedeno izvanredno stanje, koje je trajalo dvije godine. Uhićeni su desetak tisuća ljudi, a najmanje 125.000 službenika, akademika i vojnog osoblja dobilo je otkaze. Kritičari kažu da je Erdogan iskoristio situaciju, pa je ista sudbina zadesila i brojne pripadnike oporbe.

Erdogan je državni udar iskoristio i kako bi referendumom osigurao ustavnu reformu 2017., koja je, između ostalog, u Turskoj vodi predsjednički sustav, a vladu stavlja izravno pod vlast predsjednika. Ukida se mjesto premijera. Erdoğanovo poricanje Kurda kao naroda konstanta je njegove vladavine.

Odnosi sa Zapadom su zategnuti, familijarno s BiH

Zbog svega navedenog Turska je često na udaru kritika Zapada. Uoči prošlih izbora 2018. Austrija, Nizozemska i Njemačka odbile su Erdoganovoj strani dati dopuštenje za održavanje predizbornog skupa za dijasporu. Tako se jedini ovakav skup u Europi dogodio u – Sarajevu. Erdoğan često kaže da mu je rahmetli lider bh Alija Izebegović ostavio BiH u amanet. Mlađe Izetbegović, Dobrodošli, Erdogan naziva svojim bratom, te je čak bio šerijatski kum na vjenčanju jedine Bakirove kćeri 2021.

Osim u BiH, Erdogan pokušava ojačati utjecaj Turske u Sjevernoj Makedoniji, Kosovu i Albaniji. U utrci s Europskom unijom zasad gubi, jer je svim ovim zemljama strateški cilj ulazak u Europsku uniju, koja je i najveći ulagač u regiji.

Dva mjeseca prije izbora, popularnost Erdogana i njegove stranke u Turskoj kreće se oko 40 posto, unatoč katastrofalnom potresu. Birači su očito povjerovali kada je rekao da mu je žao što se nije brže reagiralo i obećao brzu obnovu. Zasad mu je glavni izazivač Kemal Kilicdaroglu. Kažu da je Erdoanova suprotnost. Kandidat je šest oporbenih stranaka. Sljedbenik je osnivača moderne Turske Ataturk, nazivaju ga Gandi Kemal, što zbog fizičke sličnosti, što zbog skromnosti. Parlamentarni i predsjednički izbori u Turskoj održavaju se 14. svibnja.