Tržište gospodarenja otpadom u svijetu, prema istraživanju portala Research and Markets, rast će 6,2 posto u godini do 2030., kada će vrijediti 1,685 milijardi dolara. Europska je unija izvan svojih granica 2020. izvela pak 32,7 milijuna tona otpada vrijednog 13 milijardi eura i od toga, piše njemački Spiegel, polovicu izvan zemalja OECD-a te veliku količinu u Turskoj, članicama OECD-a.
To je u odnosu na 2004., prema Eurostatu, povećanje od 75 posto, prema kojem većini europskog otpada tvore željezo, ostali metali, papir, plastika, staklo i tekstil. Države Unije na godinu razmijene 67 milijuna tona otpada.
Europska komisija iznosi da na prosječnom Europljaninu godišnje otpada pet tona otpada i da se u Uniji od toga oporabljuje samo 38 posto. U siječnju je stoga Europski parlament izglasao da će se u Prijedlogu revizije Uredbe EU o otpremi otpada postrožiti nadzor nad pošiljkama, uključujući i, primjerice, zabranu slanja otpada na odlaganje izvan Jedinstvenih granica. Nove odredbe također ulaze u završni dio postupka prihvaćanja Europskog parlamenta i državama Unije tijekom godine slijede dogovori o pojedinostima.
Odlaganje najjeftinije
U EU bi se, znači, strogo ograničila otprema otpada u trećoj zemlji prema onoj ‘muko moja, prijeđi na drugoga’, jer u tim zemljama taj otpad može ugroziti zdravlje ljudi i znatno očistiti prirodu. Komisija pritom procjenjuje da se između 15 i 30 posto otpada odvozi nezakonito te će u istragama krijumčarenja otpada poduprijeti zemlje članice uz pomoć Europskog ureda za borbu protiv prijevara, OLAF-a (franc. Europski ured za borbu protiv prijevara).
Slanjem otpada izvan granica EU povećava se i ovisnost Unije o primarnim sirovinama jer djelatnost oporabe gubi mnogo sekundarnih sirovina. Da bi tvrtke lakše došle do sekundarnih sirovina potrebnih za svoju proizvodnju, mogu se povezati s pomoću burze otpada ako zadovoljavaju propisane minimalne tehničke uvjete.
Hrvatska Burzu otpada zasad upotrebljava devet tvrtki, koje nude petnaestak vrsta otpada, a Burza je još u začecima, ocijenila je Magda Turkalj iz Sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore. Napomenula je da je HGK ustrojio Burzu otpada na temelju Vladine Plane o gospodarenju otpadom (2017. – 2022.) i da je cilj da se tvrtka na što jednostavniji i pristupačniji način koristi platformom i na njoj objavljuju ponudu ili potražnju za otpadom.
– Na jaču aktivaciju svakako su utjecala posljednja zbivanja u svijetu, odnosno to što je u neizvjesnim vremenima hrvatsko gospodarstvo stavilo težište na održavanje i preživljavanje, a ne na pomake u zelenoj tranziciji. Drugim riječima, tvrtke su pažljivo određivale prvenstvo u svom poslovanju. Izazov je da svi korisnici Burzu prepoznaju kao pomoć u plasmanu otpada koji im ne treba, a za koji sami ne mogu pronaći novog korisnika koji će taj otpad iskoristiti kao sekundarnu sirovinu u svojoj proizvodnji. Naime, odlaganje otpada na odlagališta još je najjeftinija i najjednostavnija opcija za rješavanje problema otpada u Hrvatskoj, iako najmanje poželjna. Dodatni je problem prodajne cijene sekundarnih sirovina, zbog čega su neki od korisnika Burze i dalje primorani izvoziti otpad jer im je to financijski isplativije – opisao je Turkalj.
Samo za pravne osobe
Korisnici Burze, nastavila je, samostalno prijavljivati vrstu i količinu otpada koji nudi tržište u raznim mjernim jedinicama, što se mijenja s obzirom na trenutne raspoložive količine u ponudi. Turkalj je navela da su u ponudi Burze razne vrste materijala, primjerice papir, karton, PVC, strugotine metala, aluminijski kompozitni paneli, duhanski otpad, meka plastika, tetrapak, jestiva ulja i staklena ambalaža. Do sada nije zabilježen poseban interes za pojedinu skupinu otpada.
– Na Burzi otpada mogu objavljivati samo poslovni subjekti, odnosno pravne osobe. Kriteriji objave propisani su minimalnim tehnološkim zahtjevima koji su određeni u suradnji s tvrtkama i njihovim stručnjacima, tj. proizvođačima, oporabiteljima. Nakon objave HGK-ove su stručne osobe selekcijske obrade i dodijeljene dozvole o objavljivanju. Na hrvatskoj burzi zasad ne dijele strane tvrtke, no u planu je povezivanje s europskim burzama. Istražit ćemo koje bi strane bile zanimljive hrvatskim tvrtkama, no svakako se želimo usmjeriti na europsku platformu – najavila je Turkalj.
Kako zatvoriti krug
S obzirom da je ponovna uporaba važan segment kružnog gospodarstva, Turkalj je rekao da HGK planira proširiti uslugu platforme Burze otpada kako bi potaknuo što dulju upotrebu proizvoda i materijala. Hrvatska, rekla je, u dogledno vrijeme mora ispuniti neke ciljeve u gospodarenju otpadom koji se propisuju upravo radi poticanja prelaska na većinom kružno gospodarstvo iu kojem se što dulje zadržava vrijednost proizvoda, materijala i resursa te stvara što manje otpada.
– Kao primjer možemo navesti kako smo do 2020. bili obvezni izdvojiti i pripremiti za ponovnu upotrebu pedeset posto ukupne mase otpada proizvedenog u kućanstvima i onog iz drugih izvora čiji su tijekovi slični tijeku otpada iz kućanstva, uključujući barem papir, metal, plastiku i staklo. Do 2021. ostvareno je tek 32 posto. Hrvatska gospodarska komora radi na promicanju i unaprjeđivanju modela primjene kružnog gospodarstva u sklopu rada Udruženja za komunalno gospodarstvo, Udruženja za sekundarne sirovine, skupljanje i preradu mnogih aktivnih grupacija, kao što je Grupacija za kružno gospodarstvo, organizirajući edukacije, rasprave i okrugle stolove te povezujući tvrtke.
67 milijuna tona otpada na godinu razmjene države Europske unije, no samo se 38 posto oporabljuje, prema Eurostatovim podacima. Procjenjuje se da se od 15 do 30 posto otpada iz Unije odvozi nezakonito
Tvrtke povezujemo ciljano, otvarajući komunikacijske kanale između potrošača i industrije s jedne strane i proizvođača-industrije, komunalnih društava, centara za gospodarenje otpadom te skupljača s druge strane. Za to je potrebna komunikacija svih sudionika u lancu vrijednosti, što HGK ciljano i stručno omogućuje. Tako smo 2022. organizirali pet okruglih stolova u pet županijskih komora – u Zaboku, Osijeku, Rijeci, Puli i Splitu – kako bismo zajedno s tvrtkama članicama razmotrili mogućnosti i razmijenili iskustva za zatvaranje kruga kružnoga gospodarstva – rekla je Turkalj.
Oslanjanje na snalažljivost
I voditelj Odjela za gospodarenje otpadom Čistoće Pag Filip Bukša uviđa da, nažalost, Burza otpada još nije zaživjela, što je Čistoća Pag osjetila i na svojoj koži. Naime, ta se tvrtka uključila u rad Burze u samom početku, no Bukša kaže da nikad nisu zaprimili nijedan upit za otpad koji su ponudili na njoj.
– Izazove smo riješili vlastitim istraživanjem tržišta. Frakcije kojima nismo uspjeli trgovati na Burzi predali smo kanalima koje smo sami našli ili smo sirovinu skladištili dok se nije pojavila stranka zainteresirana za njezino preuzimanje. Često s preuzimanjem dogovaramo ture u kojima dio prijevoza popunimo sami, a dio popune susjedna komunalna društva. To činimo radi isplativosti prijevoza jer smo mala otočna sredina i imamo ograničene količine.
Nismo razmišljali o sudjelovanju na nekoj stranoj burzi otpada jer su, nažalost, zbog izrazite sezonalnosti uzrokovane turističkom sezonom naši zimski kapaciteti premali da bi izvoz bio isplativ. S druge strane, nemamo skladišni kapacitet za razdvajanje i skladištenje sveg otpada koji prikupimo tijekom turističke sezone, kad nam se broj korisnika izrazito povećava. Također, logistički je to prilično izazovno jer nismo baš blizu granica poput nekih drugih regija, zato nam je poluprazan promet financijski neisplativ – rekao je Bukša.
Vrhunsko rješenje
Vjeruje da bi trgovanje otpadom pozitivno utjecalo na poslovanje Čistoće Pag i da bi Burza kupcima pružila uvid u sve pružatelje sirovina na nekom području. Misli da bi se čak i manje količine otpada moglo utržiti jer bi jedan transport mogao proći više prostorno bliskih ponuđača otpada, što bi se isplatilo i kupcu
Više o temiIzvor: Leadermedia.hr
