Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. (SP ZPP) provodi se 2023. godine, a pridonijet će ubrzanju procesa strukturne transformacije hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora u modernu djelatnost koja proizvodi visokokvalitetnu hranu po konkurentnim cijenama, koja uz održivo gospodarenje prirodnim. resursima otvara nova radna mjesta i doprinosi poboljšanju kvalitete života i rada u ruralnim područjima.
Nositelj društvenog razvoja
SP ZPP-a predstavlja nacionalni dokument kojim se hrvatskoj poljoprivredi osigurava gotovo 3,8 milijardi eura potpore u razdoblju 2023.-2027., a koji je usklađen sa Strategijom poljoprivrede do 2030. godine, odnosno Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine.
Značajan naglasak u planiranim intervencijama je na investicije u digitalizaciju i općenito primjenu inovacija te tzv. zelenu tranziciju, a koja podrazumijeva investicije koje ne štete ili su korisne za prirodu i okoliš, kao i investicije u obnovljive izvore energije, koje, osim okoliša, imaju i značajne gospodarske učinke.
Ulaganjima u obnovljive izvore energije doprinijet će se smanjenju ovisnosti o energentima, a do 2027. godine samo u ovu svrhu osigurano je 30 milijuna eura. Osim toga, ulaganja u obnovljive izvore energije u novom programskom razdoblju bit će moguća i kroz 223,6 milijuna eura vrijednu intervenciju koja se odnosi na ulaganja u primarnu proizvodnju.
No to neće biti prva ulaganja ove vrste u poljoprivredu – do sada je iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. za projekte ulaganja u obnovljive izvore energije kroz tip operacije 4.1.3 i 4.2.2 isplaćeno je ukupno 25 milijuna eura.
Ukupna instalirana snaga kroz projekte odobrene u tipu operacija 4.1.3 i 4.2.2 iznosi 60.524 kW. Poljoprivreda je djelatnost vrlo važna za društvo, očuvanje okoliša i ukupno gospodarstvo EU te se stoga u okviru ZPP-a sve više daje naglasak na kombinaciju društvenog, gospodarskog i ekološkog pristupa razvoju održivog sustava poljoprivrede u EU.
Održiva poljoprivreda prihvatljiva je i proizvođačima i potrošačima. Nositelj je gospodarskog i društvenog razvoja, uvažavajući sposobnost prihvaćanja okoliša za utjecaj ljudskog djelovanja, poboljšavajući sustav trajnosti korištenja resursa na način da se ti resursi neće degradirati u budućnosti.
Održiva poljoprivreda omogućuje stalnu proizvodnju primarnih poljoprivrednih proizvoda uz korištenje odgovarajućih agrotehničkih mjera kojima se pruža doprinos očuvanju prirodnih resursa, zdravlju ljudi i životinja, prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena te očuvanju bioraznolikosti ruralnih područja. Održiva poljoprivredna proizvodnja osim okolišno – biološkog segmenta uključuje socijalnu i ekonomsku održivost.
Agrotehničkim mjerama održive poljoprivrede smanjuje se ili u potpunosti izbjegava onečišćenje tla, vode i zraka, pridonosi prilagodbi poljoprivredne proizvodnje na ekstremne klimatske uvjete uz smanjenje emisije stakleničkih plinova, kako bi se smanjio utjecaj na klimatske promjene poljoprivrede.
Agrotehničke mjere održive poljoprivrede pružaju doprinos očuvanju biološke raznolikosti i ruralnog kraja. Okolišno održiva poljoprivreda podrazumijeva održivost u sustavu tržišne ekonomije i postojećih uvjeta vrednovanja, a na koju se dalje veže socijalna održivost, koja podrazumijeva osiguranje radnih uvjeta u sektoru poljoprivredne proizvodnje i primjerenu kvalitetu i život ljudi koji žive i radi eu ruralnim područjima, unutar lokalnih zajednica kojima pripadaju.
Potrošači i društva imaju raznolika očekivanja od poljoprivredno – prehrambenog sektora, ne samo u pogledu kvalitete hrane koja se stavlja na tržište, nego ili korištenim proizvodnim tehnikama i učinku na okoliš, a Strateški plan se, između ostalog, bavi i pitanjima dobrobiti životinja i promicanja zdravlja prehrane.
Do 2028. godine planira se postići udio površina pod ekološkom poljoprivredom od najmanje 12 posto, pri čemu je cilj ne samo rast površina, već i proizvodnja zdrave hrane pristupačne svim građanima.
‘Pomlađivanje’ poljoprivrede
Hrvatska poljoprivreda izložena je posljedicama klimatskih promjena svake godine, stoga je u planu godine provedbe, počevši od 2024., ostvariti udio od 43,87 posto korištene poljoprivredne površine u okviru ograničenja poboljšanja prilagodbe klimatskim promjenama za koje se dodjeljuje potpora.
U odnosu na obvezne zelene prakse koje su poljoprivrednici provodili u razdoblju od 2015. do 2022. u okviru izravnih plaćanja iz I. stupnja ZPP-a, nove prakse, intervencije eko sheme dobrovoljne su za poljoprivrednike, a imaće pozitivan učinak na prilagodbu i ublažavanje. klimatskih str
Više o temiIzvor:Poslovni.hr
